Zakon o hrvatskom dr\u017eavljanstvu predstavlja temeljni pravni okvir za stjecanje i prestanak hrvatskog dr\u017eavljanstva. Iako su zakonske odredbe na prvi pogled jasno normirane, njihova primjena u praksi \u010desto otvara niz pitanja, osobito kod osoba koje dr\u017eavljanstvo \u017eele ste\u0107i podrijetlom ili po osnovi pripadnosti hrvatskom narodu. U nastavku analiziramo klju\u010dne odredbe Zakona i njihova prakti\u010dna tuma\u010denja, s naglaskom na naj\u010de\u0161\u0107e izazove u postupcima pred nadle\u017enim tijelima.<\/p>\n
Stjecanje hrvatskog dr\u017eavljanstva podrijetlom \u2013 \u010dl. 5. st. 2. <\/strong><\/p>\n Ova odredba je danas fakti\u010dki neva\u017ee\u0107a, ali je dobar primjer zakonske odredbe koja se donedavno mogla olako pogre\u0161no protuma\u010diti.<\/p>\n Prema \u010dlanku 5. stavku 2. Zakona o hrvatskom dr\u017eavljanstvu, hrvatsko dr\u017eavljanstvo mo\u017ee ste\u0107i i osoba starija od 21 godine \u017eivota, ro\u0111ena u inozemstvu, \u010diji je jedan roditelj u trenutku njezina ro\u0111enja bio hrvatski dr\u017eavljanin. Klju\u010dni uvjet jest da takva osoba podnese zahtjev za upis u evidenciju hrvatskih dr\u017eavljana u zakonom propisanom roku.<\/p>\n U praksi se ova odredba primjenjuje na osobe koje su:<\/p>\n Va\u017eno je naglasiti da rok od tri godine za podno\u0161enje zahtjeva po\u010dinje te\u0107i od 1. sije\u010dnja 2020. godine, (neovisno o tome \u0161to u va\u017ee\u0107oj verziji zakona stoji da je na snazi od 01.01.2022.) \u0161to zna\u010di da je zakonodavac omogu\u0107io dodatnu priliku osobama koje ranije nisu ostvarile to pravo.<\/p>\n Danas je taj rok u svakom slu\u010daju protekao te je ovaj stavak zakona sada bespredmetan i izvjesno je da \u0107e u sljede\u0107im izmjenama i dopunama Zakona o hrvatskom dr\u017eavljanstvu biti brisan.<\/p>\n Na\u017ealost zbog doslovnog gramati\u010dkog tuma\u010denja tog stavka, on je jo\u0161 do prije godinu dana mnogim potencijalnim podnositeljima zahtjeva davao la\u017enu nadu da imaju pravo aplicirati za hrvatsko dr\u017eavljanstvo po tom osnovu.<\/p>\n U postupcima se \u010desto postavlja pitanje pravodobnosti zahtjeva, kao i dokazivanja \u010dinjenice da je jedan roditelj bio hrvatski dr\u017eavljanin u trenutku ro\u0111enja podnositelja. Upravo zbog toga preporu\u010duje se pravovremeno prikupljanje relevantne dokumentacije (rodni listovi, domovnice roditelja i sl.).<\/p>\n Pojam iseljenika \u2013 \u010dl. 11. st. 3.<\/strong><\/p>\n Jedno od klju\u010dnih pitanja kod stjecanja dr\u017eavljanstva po osnovi iseljeni\u0161tva odnosi se na tuma\u010denje pojma \u201eiseljenik\u201c. Sukladno \u010dlanku 11. stavku 3. Zakona, iseljenikom se smatra osoba koja se prije 8. listopada 1991. godine iselila s podru\u010dja Republike Hrvatske s namjerom da u inozemstvu stalno \u017eivi.<\/p>\n U praksi, pojam \u201enamjere stalnog \u017eivota u inozemstvu\u201c ima posebno zna\u010denje. Nadle\u017ena tijela ga tuma\u010de tako da osoba mora imati stvarno i formalno prebivali\u0161te u inozemstvu, odnosno biti prijavljena u stranoj dr\u017eavi, a ne u Republici Hrvatskoj.<\/p>\n Drugim rije\u010dima, nije dovoljno samo fizi\u010dko odsustvo iz Hrvatske \u2013 potrebno je dokazati:<\/p>\n Ova odredba \u010desto predstavlja prepreku u postupcima jer mnogi podnositelji nisu formalno odjavili prebivali\u0161te u Hrvatskoj ili nemaju adekvatne dokaze o stalnom boravku u inozemstvu.<\/p>\n <\/p>\n Stjecanje hrvatskog dr\u017eavljanstva za dijete \u2013 \u010dl. 13. ZHD<\/strong><\/p>\n Posebnu prakti\u010dnu va\u017enost ima i \u010dlanak 13. Zakona o hrvatskom dr\u017eavljanstvu, koji omogu\u0107uje naknadno stjecanje hrvatskog dr\u017eavljanstva za dijete. U praksi se ova odredba \u010desto primjenjuje u situacijama kada je jedan od roditelja prethodno stekao hrvatsko dr\u017eavljanstvo temeljem \u010dlanka 11. ili 16. Zakona, odnosno po osnovi pripadnosti hrvatskom narodu ili kao iseljenik.<\/p>\n Va\u017eno je pritom naglasiti da dijete ne mo\u017ee ste\u0107i hrvatsko dr\u017eavljanstvo podrijetlom ako u trenutku njegova ro\u0111enja roditelj jo\u0161 nije bio hrvatski dr\u017eavljanin. Drugim rije\u010dima, \u010dinjenica da je roditelj naknadno stekao hrvatsko dr\u017eavljanstvo ne proizvodi automatski u\u010dinak za dijete po osnovi podrijetla, ve\u0107 je u takvim slu\u010dajevima potrebno koristiti upravo mehanizam iz \u010dlanka 13. Zakona.<\/p>\n U takvim okolnostima dijete mo\u017ee naknadno ste\u0107i hrvatsko dr\u017eavljanstvo, pri \u010demu je va\u017eno voditi ra\u010duna o pravilima postupka. Zahtjev se podnosi osobno, \u0161to zna\u010di da podnositelj (ili zakonski zastupnik za dijete) mora neposredno pristupiti nadle\u017enom tijelu. Me\u0111utim, nakon podno\u0161enja zahtjeva mogu\u0107e je dodatno dostaviti punomo\u0107 putem podneska uz navo\u0111enje poslovnog broja predmeta, \u010dime se omogu\u0107uje da daljnja komunikacija, uklju\u010duju\u0107i dostavu rje\u0161enja i drugih obavijesti, ide putem opunomo\u0107enika.<\/p>\n Jedan od klju\u010dnih formalnih uvjeta jest i suglasnost drugog roditelja koji svoju suglasnost daje potpisom na propisanom Obrascu 3, koji se prila\u017ee uz zahtjev. Nedostatak ove suglasnosti mo\u017ee dovesti do zastoja ili odbijanja zahtjeva, stoga je va\u017eno pravodobno osigurati potpunu dokumentaciju kako bi se postupak proveo bez nepotrebnih komplikacija.<\/p>\n <\/p>\n Utvr\u0111ivanje pripadnosti hrvatskom narodu \u2013 \u010dl. 16. st. 2.<\/strong><\/p>\n \u010clanak 16. stavak 2. Zakona ure\u0111uje pitanje utvr\u0111ivanja pripadnosti hrvatskom narodu, \u0161to je jedan od osnova za stjecanje hrvatskog dr\u017eavljanstva. Prema zakonu, pripadnost se dokazuje ranijim deklariranjem u pravnom prometu, kao i navo\u0111enjem te pripadnosti u javnim ispravama.<\/p>\n U praksi, ovaj kriterij zahtijeva opse\u017enu dokumentaciju, primjerice:<\/p>\n Va\u017eno je naglasiti da nadle\u017ena tijela imaju \u0161iroku diskrecijsku ovlast pri ocjeni ispunjava li podnositelj ovaj uvjet. Upravo zbog toga ne postoji jedinstveni standard dokazivanja, ve\u0107 se svaki slu\u010daj procjenjuje individualno.<\/p>\n Postupci temeljem ove odredbe u pravilu traju dulje, naj\u010de\u0161\u0107e izme\u0111u jedne i dvije godine, ovisno o slo\u017eenosti predmeta i dostupnosti dokaza. Upravo diskrecijska priroda odlu\u010divanja \u010dini ove postupke pravno zahtjevnima te \u010desto zahtijeva stru\u010dnu pravnu pomo\u0107.<\/p>\n <\/p>\n Trenutak stjecanja hrvatskog dr\u017eavljanstva nakon provedenog postupka?<\/strong><\/p>\n Kod stjecanja hrvatskog dr\u017eavljanstva temeljem izdanog upravnog rje\u0161enja, u praksi je klju\u010dno pravilno razumjeti trenutak kada dr\u017eavljanstvo nastaje. Naime, hrvatsko dr\u017eavljanstvo ne stje\u010de se samim danom dono\u0161enja rje\u0161enja od strane nadle\u017enog tijela, ve\u0107 tek u trenutku kada je to rje\u0161enje dostavljeno stranci. Ova razlika ima zna\u010dajne pravne posljedice, osobito u pogledu ostvarivanja prava koja proizlaze iz dr\u017eavljanstva, budu\u0107i da tek uredna dostava rje\u0161enja ozna\u010dava po\u010detak njegovih pravnih u\u010dinaka.<\/p>\n <\/p>\n Zaklju\u010dne napomene<\/strong><\/p>\n Primjena Zakona o hrvatskom dr\u017eavljanstvu u praksi pokazuje da na prvi pogled formalno ispunjavanje zakonskih uvjeta nije uvijek dovoljno za uspje\u0161an ishod postupka. Klju\u010dnu ulogu imaju pravilno tuma\u010denje zakonskih odredbi, pravodobno podno\u0161enje zahtjeva te kvalitetna i potpuna dokumentacija.<\/p>\n S obzirom na kompleksnost postupaka, osobito u slu\u010dajevima stjecanja dr\u017eavljanstva podrijetlom, po osnovi iseljeni\u0161tva ili pripadnosti hrvatskom narodu, preporu\u010duje se pravovremeno savjetovanje s pravnim stru\u010dnjacima kako bi se pove\u0107ala vjerojatnost pozitivnog rje\u0161enja i izbjegle procesne pogre\u0161ke.<\/p>\n Zagreb, odvjetnik Zoran Bi\u0161\u0107an, 22.04.2026.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Zakon o hrvatskom dr\u017eavljanstvu predstavlja temeljni pravni okvir za stjecanje i prestanak hrvatskog dr\u017eavljanstva. Iako su zakonske odredbe na prvi pogled jasno normirane, njihova primjena u praksi \u010desto otvara niz pitanja, osobito kod osoba koje dr\u017eavljanstvo \u017eele ste\u0107i podrijetlom ili po osnovi pripadnosti hrvatskom narodu. U nastavku analiziramo klju\u010dne odredbe Zakona i njihova prakti\u010dna tuma\u010denja, s naglaskom na naj\u010de\u0161\u0107e izazove u postupcima pred nadle\u017enim tijelima.<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[7],"tags":[],"class_list":["post-787","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-data-log"],"yoast_head":"\n\n
\n
\n